Borba protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma predstavlja jedan od najvećih izazova savremenih država. Upravo sa ciljem efikasnijeg otkrivanja, procesuiranja i kažnjavanja najtežih oblika kriminala, Srbija je 2016. godine usvojila: Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije.
Ovim propisom uređena je organizacija posebnih tužilaštava, sudova, policijskih jedinica i drugih državnih organa koji imaju ključnu ulogu u borbi protiv složenih oblika kriminala.
Zakon se primenjuje
Primena Zakona odnosi se na krivična dela organizovanog kriminala, korupcije, privrednog kriminala, pranja novca, terorizma, kao i na pojedina krivična dela protiv državnih organa i pravosuđa kada su povezana sa organizovanim kriminalnim aktivnostima.
Na taj način stvoren je poseban pravni okvir za postupanje u predmetima koji zbog svoje složenosti zahtevaju visok stepen stručnosti i koordinacije između različitih institucija.

Jedna od najvažnijih karakteristika ovog zakona jeste formiranje specijalizovanih organa za vođenje najosetljivijih postupaka.
U sistemu borbe protiv organizovanog kriminala centralnu ulogu imaju Javno tužilaštvo za organizovani kriminal, posebna odeljenja Višeg i Apelacionog suda u Beogradu, kao i posebne policijske jedinice zadužene za otkrivanje i istraživanje ovih krivičnih dela. Njihov zadatak je da kroz zajednički rad omoguće brže i efikasnije procesuiranje slučajeva koji često uključuju složene finansijske tokove, međunarodne veze i organizovane kriminalne grupe.
Poseban značaj zakon daje borbi protiv korupcije.
Zbog toga su u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Kraljevu formirana posebna odeljenja viših javnih tužilaštava i sudova koja su specijalizovana za postupanje u predmetima korupcije i privrednog kriminala.

Član 14. Zakona:
„Za postupanje u predmetima krivičnih dela iz člana 13. ovog zakona, nadležna su viša javna tužilaštva u Beogradu, Kraljevu, Nišu i Novom Sadu u kojima se obrazuju posebna odeljenja za suzbijanje korupcije.
Posebno odeljenje Višeg javnog tužilaštva u Beogradu za suzbijanje korupcije, postupa u predmetima za područje Apelacionog suda u Beogradu.
Posebno odeljenje Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu za suzbijanje korupcije, postupa u predmetima za područje Apelacionog suda u Kragujevcu.
Posebno odeljenje Višeg javnog tužilaštva u Nišu za suzbijanje korupcije, postupa u predmetima za područje Apelacionog suda u Nišu.
Posebno odeljenje Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu za suzbijanje korupcije, postupa u predmetima za područje Apelacionog suda u Novom Sadu.“
Ovakva organizacija omogućava koncentraciju stručnih kadrova i brže rešavanje predmeta koji imaju veliki društveni značaj.

Službe finansijske forenzike
Jedna od novina koje su privukle posebnu pažnju stručne javnosti jeste uvođenje službe finansijske forenzike. Zakon predviđa mogućnost formiranja posebnih službi u okviru Javnog tužilaštva za organizovani kriminal i tužilaštava za suzbijanje korupcije.
Finansijski forenzičari analiziraju tokove novca, finansijske transakcije i poslovnu dokumentaciju kako bi pomogli tužiocima da otkriju skrivene tragove kriminalnih aktivnosti. Njihova stručnost iz oblasti finansija, računovodstva, revizije i bankarstva postala je jedan od ključnih alata u otkrivanju korupcije, pranja novca i drugih oblika privrednog kriminala.
Zakon takođe predviđa intenzivnu saradnju između: brojnih državnih institucija, uključujući Poresku upravu, Upravu carina, Narodnu banku Srbije, Upravu za sprečavanje pranja novca, Agenciju za privredne registre i druge organe koji raspolažu važnim finansijskim i imovinskim podacima.
Ovakva mreža saradnje omogućava bržu razmenu informacija i efikasnije finansijske istrage.
Suština ovog zakona ogleda se u stvaranju specijalizovanog sistema koji objedinjuje rad tužilaštva, policije, sudova i finansijskih stručnjaka u borbi protiv najopasnijih oblika kriminala.
IZVOR:Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u suzbijanju organizovanog kriminala, terorizma i korupcije

