Ako Nacrt zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada bude usvojen u predloženom obliku, stanare u Crnoj Gori očekuju veće obaveze, veća izdvajanja za održavanje zgrada i stroža pravila za one koji ne izmiruju svoje dugove.
Nacrt predviđa: Minimalna naknada za održavanje
- Vrednost boda za održavanje ne bi smjela biti niža od 0,30 € po m².
- Sadašnja vrednost boda je 0,20 € po m² i nije mijenjana od 2016. godine.
- Skupština etažnih vlasnika može odrediti i veću vrijednost boda.
- Za posebne nestambene prostore predviđeno je 0,5 boda po m².
Primer:
Stan od 50 m² → minimalno 15 € mjesečno za održavanje.
Koliko novca ide upravniku i predsjedniku skupštine
Od ukupne mjesečne naknade za održavanje:
- upravniku pripada najmanje 15%
- predsedniku skupštine etažnih vlasnika najmanje 5%
- ukupno je to najmanje 20%
- preostalih 80% ostaje za održavanje i druge propisane potrebe zgrade.
Primer za zgradu od 1.000 m²:
Ako je vrednost boda 0,30 €:
- ukupno se prikupi 300 € mesečno
- upravniku najmanje 45 €
- predsjedniku skupštine najmanje 15 €
- za održavanje ostaje 240 €
Obavezni zajednički račun zgrade – Svaka stambena zgrada morala bi imati poseban zajednički račun u banci registrovanoj u Crnoj Gori.
Preko tog računa bi se:
- uplaćivao novac za održavanje
- plaćali radovi i drugi troškovi zgrade
- vodila evidencija prihoda i rashoda.
Stanari bi imali pravo da budu upoznati sa stanjem i prometom na računu.
Veća kontrola trošenja novca – Upravnik bi morao da vodi finansijsku evidenciju i priprema godišnji finansijski izvještaj.
Izveštaj bi trebalo da sadrži:
- prihode zgrade
- izvršene radove
- cene radova
- stanje na računu
- dokaze o tome kako je novac potrošen.
Ovo je jedna od važnijih novina jer bi trebalo da omogući stanarima veću kontrolu nad zajedničkim novcem.
Neplaćanje održavanja – Ako stanar više od tri meseca ne plaća održavanje, upravnik bi imao obavezu da pokrene postupak izvršenja.
Rok za pokretanje postupka bio bi osam dana nakon isteka tri meseca.
Važno je i da zbirni račun za održavanje, prema predloženom rješenju, ima svojstvo izvršne isprave, što bi trebalo da olakša naplatu dugovanja.
Ko plaća pravnog zastupnika
Ako je za pokretanje izvršenja potreban pravni zastupnik, upravnik bi morao prethodno dobiti saglasnost skupštine etažnih vlasnika.
Ako angažuje pravnog zastupnika bez potrebne saglasnosti, trošak bi snosio upravnik.
Dug može preći na novog vlasnika
Jedna od posebno značajnih odredbi jeste da bi sticalac prava svojine na stanu ili drugom posebnom dijelu mogao biti odgovoran i za dug koji je prethodni vlasnik imao prema zgradi.
Drugim riječima, dug za održavanje ne bi nužno nestao promjenom vlasnika.
Jača inspekcijska kontrola – Nacrt predviđa jači nadzor nad upravljanjem zgradama.
Kontrolu bi vršili:
- inspektor za stanovanje u okviru Ministarstva
- komunalni inspektor u okviru lokalne uprave.
Inspektor za stanovanje mogao bi od banke tražiti podatke o zajedničkom računu, uključujući:
- stanje novca
- promet po računu
- izvode
- dokumentaciju o raspolaganju novcem.
Inspekcija bi mogla izdati prekršajni nalog, pokrenuti prekršajni postupak, a u određenim slučajevima podnijeti i krivičnu prijavu.
Profesionalizacija upravljanja – Nacrt predviđa profesionalizaciju funkcije upravnika.
Upravnik bi imao preciznije obaveze, među kojima su:
- vođenje finansijske evidencije
- praćenje uplata
- postupanje prema neplatišama
- priprema godišnjih izvještaja
- organizovanje održavanja
- upravljanje novcem zgrade u skladu sa zakonom.
Elektronsko glasanje i komunikacija- predviđena je mogućnost:
- elektronske komunikacije
- elektronskog učešća na sjednicama
- lakšeg donošenja odluka stanara.
Cilj je da se stanari lakše uključe u odlučivanje o svojoj zgradi.
Zašto se zakon mijenja?
Vlada kao glavne probleme sadašnjeg sistema navodi:
- nedovoljno efikasnu inspekcijsku kontrolu
- nedovoljnu informisanost građana
- nedostatak kvoruma
- nedovoljno efikasno upravljanje
- nedostatak novca za kvalitetno održavanje.
Cilj novog zakona je da se zgrade bolje održavaju, novac transparentnije troši i uvede odgovornije upravljanje.
Ako bude usvojen predlog u predloženom obliku:
- zakon bi stupio na snagu osmog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“
- ali se ne bi odmah primjenjivao
- predviđen je period od 12 mjeseci za prilagođavanje novim pravilima.
Najvažnije promene su:
| Oblast | Predloženo pravilo |
|---|---|
| Održavanje | najmanje 0,30 €/m² |
| Upravnik | najmanje 15% ukupne naknade |
| Predsjednik skupštine | najmanje 5% |
| Zajednički račun | obavezan |
| Izvještavanje | detaljnije i godišnje |
| Dugovanje | izvršenje nakon više od 3 meseca |
| Novi vlasnik | može odgovarati za dug prethodnog vlasnika |
| Inspekcija | veće ovlašćenje i kontrola računa |
| Upravnik | profesionalizacija i veće obaveze |
| Skupština stanara | mogućnost elektronskog učešća |
| Primjena zakona | 12 meseci nakon stupanja na snagu |
Suština: stanari bi, prema Nacrtu, plaćali više za održavanje, ali bi zauzvrat trebalo da dobiju strožija pravila upravljanja, transparentnije trošenje novca, obavezni račun zgrade i efikasniju naplatu od neplatiša.
Važno je naglasiti da je riječ o Nacrtu, pa se odredbe do usvajanja zakona mogu mijenjati.
IZVOR:Nacrt zakona – Vlada Crne Gore, portal Standard i CDM.ME
