Krivično delo neprijavljivanje krivičnog dela i učinioca, propisano je članom 332. Krivičnog zakonika Republike Srbije.
Ovim krivičnim delom zakon sankcioniše situacije u kojima lice, iako zna da je izvršeno teško krivično delo ili zna ko je njegov učinilac, ne obavesti nadležne organe pre nego što delo ili izvršilac budu otkriveni.
Prema zakonskim odredbama, osnovni oblik dela postoji kada neko zna da je izvršeno krivično delo za koje se može izreći doživotni zatvor ili zna ko je učinilac takvog dela, a to ne prijavi. Za ovakvo ponašanje propisana je kazna zatvora do tri godine.
Posebno strogu odgovornost zakon predviđa za službena i odgovorna lica. Ukoliko službeno ili odgovorno lice svesno propusti da prijavi krivično delo za koje je saznalo tokom vršenja svoje dužnosti, a za koje je propisana kazna od pet godina zatvora ili teža, može biti kažnjeno zatvorom od šest meseci do pet godina.
Najteži oblik ovog dela odnosi se na situaciju kada službeno ili odgovorno lice ne prijavi krivično delo svog podređenog izvršeno tokom službene, vojne ili radne obaveze, ukoliko je za to delo moguće izreći doživotni zatvor. U tom slučaju zaprećena je kazna zatvora od jedne do osam godina.
Zakon ipak poznaje određene izuzetke od krivične odgovornosti.
- Tako se za neprijavljivanje neće kazniti bračni ili vanbračni partner učinioca, srodnici u pravoj liniji, brat, sestra, usvojilac i usvojenik, kao ni njihovi supružnici ili vanbračni partneri.
- Izuzetak važi i za branioca, lekara i verskog ispovednika učinioca, imajući u vidu zaštitu poverljivosti odnosa i profesionalnih dužnosti.
U praksi, ovo krivično delo posebno dobija na značaju u slučajevima organizovanog kriminala, nasilnih krivičnih dela i zloupotreba službenog položaja, gde blagovremeno prijavljivanje može imati ključnu ulogu u sprečavanju težih posledica i otkrivanju izvršilaca.
IZVOR: član 332. Krivični zakonik Republike Srbije.
