Krivična dela falsifikovanja službenih isprava, definisana članovima 357 i 358 Krivičnog zakonika, predstavljaju ozbiljnu pretnju pravnom sistemu i poverenju javnosti u institucije. Ova dela uključuju unošenje neistinitih podataka u zvanične dokumente, korišćenje neistinitih dokumenata u službene svrhe, kao i druge radnje koje podrivaju tačnost i integritet pravnog saobraćaja.
Šta se podrazumeva pod falsifikovanjem službenih isprava?
Prema članu 357, falsifikovanje službenih isprava uključuje nekoliko specifičnih radnji koje može počiniti službeno lice:
- Unošenje neistinitih podataka u službenu ispravu: Kada službeno lice u dokumente unosi informacije koje nisu tačne ili izostavlja važan podatak.
- Overavanje neistinite službene isprave: Kada službeno lice svojim potpisom ili službenim pečatom potvrdi neistinitu sadržinu dokumenta.
- Omogućavanje pravljenja neistinitih isprava: Kada službeno lice omogući pravljenje neistinite službene isprave.
Kazne za ova dela su zatvor od tri meseca do pet godina, što ukazuje na ozbiljnost ovih krivičnih dela i značaj tačnosti podataka u zvaničnim dokumentima.
Korišćenje ili uništavanje neistinite službene isprave
Pored samog falsifikovanja, službeno lice može biti kažnjeno i za korišćenje neistinite službene isprave u službene svrhe, kao i za druge radnje kojima se dokument može učiniti neupotrebljivim. Na primer, uništavanje, prikrivanje ili ozbiljno oštećenje službenog dokumenta kako bi se onemogućilo njegovo korišćenje u pravnom saobraćaju predstavlja ozbiljno kršenje zakona.
Odgovornost lica u pravnim licima
Odgovorna lica u preduzećima, ustanovama ili drugim subjektima takođe podležu sankcijama ako izvrše neka od gore navedenih dela. Ova odredba dodatno naglašava važnost zakonitosti u vođenju poslovnih i administrativnih postupaka, posebno kada su u pitanju dokumenti koji imaju pravni značaj.
Navođenje na overavanje neistinitog sadržaja
Član 358 Krivičnog zakonika obuhvata situacije u kojima neko lice navede nadležni organ da overi dokument sa neistinitim sadržajem, što može poslužiti kao dokaz u pravnom saobraćaju. Na primer, dovođenjem službenog lica u zabludu, osoba može dobiti potvrdu neistinite informacije u javnom dokumentu, zapisniku ili knjizi, čime ugrožava pravnu sigurnost.
Kazne za ovakve radnje takođe iznose od tri meseca do pet godina zatvora. Kazna se odnosi i na one koji koriste takve dokumente, zapisnike ili knjige, znajući da sadrže neistinite informacije.
Falsifikovanje službenih isprava i navođenje na overavanje neistinitog sadržaja su ozbiljna krivična dela koja podrivaju veru građana u tačnost zvaničnih podataka i pravnu sigurnost.
Izvor: Krivični zakonik
