Promenite jezik sadržaja

Šta treba znati o polaganju pravosudnog ispita – ključne odredbe Zakona o pravosudnom ispitu („Sl. glasnik RS“, br. 16/97)

Foto: Stockcake.com

Polaganje pravosudnog ispita predstavlja zakonski uslov za obavljanje pravosudnih i drugih pravničkih funkcija i poslova, a njegova svrha je, prema članu 1 Zakona o pravosudnom ispitu, provera stručne osposobljenosti kandidata za ove uloge u pravnom sistemu Republike Srbije.

📌 Ko može polagati pravosudni ispit?

Prema članu 2 Zakona, ispit može polagati lice koje:

  • ima diplomu pravnog fakulteta, i

  • poseduje određeno radno iskustvo u pravnoj struci, i to:

    • 2 godine u sudu, tužilaštvu, pravobranilaštvu ili advokaturi,

    • 3 godine u državnim organima, lokalnoj samoupravi ili organima za prekršaje,

    • 4 godine u privredi, ustanovama i drugim organizacijama.

Zakon propisuje i konverziju radnog iskustva između ovih kategorija u korist onih koji su radili u pravosuđu, što se računa po posebnom sistemu pondera (npr. 6 meseci u sudu računa se kao 9 meseci u organima uprave ili kao 1 godina u privredi).

Foto: Stockcake.com

📝 Struktura ispita

Član 3 predviđa da pravosudni ispit sadrži:

  • Pismeni deo – praktični zadaci iz građanskog i krivičnog prava

  • Usmeni deo – obuhvata sedam predmeta:

    1. Ustavno pravo i pravosudno organizaciono pravo

    2. Krivično pravo

    3. Građansko pravo

    4. Trgovinsko pravo

    5. Međunarodno privatno pravo

    6. Upravno pravo

    7. Radno pravo

Program ispita donosi Ministar pravde (čl. 4).

👩‍⚖️ Ispitni odbor

Ispit se polaže pred Ispitnim odborom (čl. 5), koji broji sedam članova, uključujući predsednika. Odbor obrazuje ministar pravde, a članovi su istaknuti pravnici sa položenim pravosudnim ispitom. Izuzetak su profesori pravnih fakulteta koji mogu biti članovi i bez položenog ispita, ako predaju pozitivnopravne predmete (čl. 6).

Foto: Stockcake.com

🧾 Ocene i uspeh

  • Pismeni i usmeni deo ocenjuju se sa: „odlično“, „dobro“, „ne zadovoljava“ (čl. 13 i 16).

  • Filolog proverava jezičku i stilsku ispravnost rada ocenjenog sa „odlično“ ili „dobro“ (čl. 14).

  • Ukupan uspeh može biti:

    • „položio sa odlikom“ – isključivo ako su svi predmeti ocenjeni sa „odlično“, uključujući i filološku ocenu (čl. 19)

    • „položio vrlo dobro“

    • „položio“

    • „nije položio“ (čl. 18)

🔁 Ponavljanje i naknadno polaganje

Kandidat koji ne položi sve predmete može ih naknadno polagati u roku od 2 do 6 meseci (čl. 17), dok se ponovno polaganje celog ispita dozvoljava tek nakon 6 meseci, a posle dva neuspešna pokušaja – tek nakon 2 godine (čl. 26).

📜 Prava kandidata

U slučaju nezadovoljstva ocenom, kandidat ima pravo na pismeni prigovor u roku od 24 časa (čl. 24), a Ispitni odbor je dužan da odluči u roku od 3 dana (čl. 25).

Uverenje o položenom ispitu

O položenom pravosudnom ispitu izdaje se uverenje čiji sadržaj propisuje Ministarstvo pravde (čl. 27). Ministar pravde takođe uređuje troškove ispita, visinu naknada i druga tehnička pitanja (čl. 28).

📚 Zaključak

Pravosudni ispit je ključna profesionalna prekretnica za svakog diplomiranog pravnika u Srbiji koji teži radu u pravosuđu ili drugim oblastima koje zahtevaju visok nivo pravne stručnosti. Sadržaj i procedura ispita jasno su definisani Zakonom i predstavljaju garant meritornog pristupa u ocenjivanju kandidata.

Najvažniji članovi: čl. 2 (uslovi), čl. 3 (predmeti), čl. 5–7 (ispitni odbor), čl. 13, 16, 19 (ocene), čl. 24–25 (prigovori)

Za aktuelne informacije o programu ispita, rokovima i dokumentaciji, pratiti sajt Ministarstva pravde: www.mpravde.gov.rs

Izvor: Zakon o pravosudnom ispitu („Službeni glasnik RS“, br. 16/97)

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu sajta rkp.rs.

Tagovi